Na današnji dan prije 19 godina Google je izašao na burzu s procjenom od 23 milijarde dolara

Ključni zahvati

• Googleova odluka da izađe na burzu 2004. godine nije bila prvotno planirana, ali je bila posljedica američkih zakona o vrijednosnim papirima koji su zahtijevali da tvrtka javno izvijesti ako ima više od 500 dioničara.
• Proces IPO-a suočio se s izazovima, uključujući negativan tisak, probleme SEC-a i reakciju Wall Streeta. Unatoč tim poteškoćama, dražba je bila uspješna i pokazala je povjerenje javnosti u Googleovu budućnost.
• Od svog IPO-a, Googleova tržišna kapitalizacija strahovito je porasla, s 23 milijarde dolara 2004. na više od bilijuna dolara danas, prikazujući značajan rast tvrtke i utjecaj na različite aspekte svakodnevni život.

Unatoč tome što ima softverske i hardverske proizvode u mnogim glavnim potrošačkim i poslovnim kategorijama, Google je možda najpoznatiji po svojim internetska tražilica. To je ime koje je postalo sinonim za bilo koju terminologiju koja se odnosi na pretraživanje weba, do te mjere da se koristi kao glagol. Međutim, Google nije uvijek bio

ovako velik, velika prekretnica za tvrtku bio je dan kada je odlučila izaći na burzu na današnji dan prije 19 godina. Doista, Googleova inicijalna javna ponuda (IPO) dogodila se 19. kolovoza 2004., čime je tvrtka postala behemot kakva je danas.

Mnogima bi moglo biti vrlo zanimljivo znati da Googleova odluka da izađe na burzu zapravo nije bila nešto što je namjeravao učiniti u kolovozu 2004. godine. Bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt otkriveno da su zapravo američki zakoni o vrijednosnim papirima u to vrijeme bili ti koji su natjerali kompaniju na ruku. Zakon je rekao da ako neka tvrtka ima više od 500 dioničara, dužna je javno izvijestiti o sebi i podnijeti financijska izvješća do kraja godine. Međutim, ne bi imao obvezu prodati svoje dionice javnosti.

Ovaj je zahtjev Google stupio na snagu početkom 2004. godine, kada je bio prisiljen odvagnuti tri opcije. Prvi je bio otkupiti dionice od svojih zaposlenika kako bi se smanjio broj dioničara, a drugi je uključivao podnošenje financijske prijave izvješća, ali ne i prodaju dionica javnosti, a konačna je opcija bila da postane tvrtka kojom se javno trguje u tradicionalnom osjećaj. Dok su rukovoditelji počeli razmišljati o tome kako bi mogli strukturirati IPO tako da bude koristan i za Google i za njegove investitore, tvrtka je uvela zamračenje medijske komunikacije.

Uz sav negativan tisak oko tajnosti svog IPO-a, Google je iznenadio svijet kada je iznenada je u 11 sati, 29. travnja 2004., objavio da izlazi na burzu, tri sata prije rok. Suosnivači Larry Page i Sergey Brin također su napisali "Pismo osnivača" u kojem su upozorili potencijalne ulagače da uložio bi novac u tvrtku koja je nekonvencionalna u svom pristupu i voli eksperimentirati u rizičnim projektima koji bi mogli iznevjeriti.

Google je tada počeo surađivati ​​s Komisijom za vrijednosne papire i razmjenu Sjedinjenih Država (SEC) kako bi riješio nedostatke njezin postupak dražbe i ublažiti zabrinutost u vezi s uključivanjem Pageova i Brinova pisma u IPO prospekt. Možda se jedna od najvećih i neočekivanih prepreka pojavila kada se intervju dvojice rukovoditelja pojavio u Playboy časopisu (od svih mjesta) u rujnu, kršeći SEC-ova ograničenja u vezi s "mirnim razdobljem" prije IPO-a. Međutim, Googleov pravni tim uspio se nositi i s ovim izazovom.

Nakon mnogo puta naprijed-natrag, konačno je došlo vrijeme da IPO proces započne u kolovozu 2004. Google je na temelju vlastitih izračuna procijenio da njegove dionice vrijede između 106 i 135 dolara. Međutim, kada je počelo nadmetanje, primao je ponude na donjoj granici ovog raspona zbog svih negativnih komentara u tisku, reakcije Wall Streeta, tekućih problema SEC-a i još mnogo toga. Schmidt se sastao s upravom i raspitao se može li se IPO odgoditi dok oluja ne prođe, ali na kraju, odlučeno je da je vrijeme da se ova stranica jednom zauvijek okrene, čak i ako to znači prodaju dionica po nižoj cijeni cijena. Na kraju je dogovorena cijena dionice od 85 dolara, uz procjenu od 23 milijarde dolara.

Kad se tržište otvorilo 19. kolovoza po cijeni od 85 dolara po dionici, vladalo je veliko zanimanje za dionice Googlea, a cijena na zatvaranju kretala se iznad oznake od 100 dolara. U roku od nekoliko dana to je poraslo na 110 dolara. Bilo je jasno da unatoč svim poteškoćama oko procesa koji je vodio do IPO-a, Google aukcija je bila veliki uspjeh i pokazala je povjerenje javnosti u nastojanja tvrtke i njenu dugoročnost budućnost. Važno je napomenuti da dok je Google već bio prilično popularan na strani softvera putem usluga kao što su Google Search, News, Gmail, Orkut u to vrijeme, to je bilo još prije početka svih ostalih glavnih proizvoda koje sada svakodnevno koristimo, uključujući karte, YouTube, Chrome, Android, Drive, Play, AdSense i više. Google se na kraju razgranao na hardversku stranu sa svojim Nexus i Pixel postave, i Stjecanje gnijezda isto. Jasno je da su vrijednosti inovacije i preuzimanja rizika koje su navedene u kontroverznom pismu osnivača 2004. još uvijek na snazi ​​i uvelike se isplate ulagačima.

Došlo je do dvije podjele dionica od IPO-a 2004., uključujući restrukturiranje u matično društvo Alphabet prije nekoliko godina. Kao Admiral Markets objašnjava, da ste uložili 1000 dolara u Google 19. kolovoza po cijeni od 85 dolara, dobili biste 11,76 dionica. Nakon podjele dionica, one bi bile pretvorene u 470,4 dionice. Uz cijenu dionice Googlea/Alphabeta koja se u vrijeme pisanja ovog teksta kretala oko 128 USD, vaša bi investicija vrijedila oko 64.000 USD upravo sada, što bi bio značajan povrat ulaganja, ne uzimajući u obzir druge čimbenike poput inflacije i valute devalvacija.

Kada je izašao na burzu, Google je bio procijenjen na 23 milijarde dolara. 19 godina kasnije, znatno je premašio tržišnu kapitalizaciju od bilijun dolara i približava se granici od dva bilijuna dolara. Tvrtka je znatno narasla u proteklih nekoliko desetljeća i dobro je ukorijenjena u skoro svaki aspekt vašeg života, na dobro ili na zlo. Posebno je zanimljivo da je odluka Googlea da izađe na burzu donesena iz nužde, a ne izbora te da je bivši CEO Eric Schmidt radije da tvrtka ostane privatna, jasno je na temelju profitabilnosti i tržišne kapitalizacije tvrtke upravo sada da je to bilo ispravno odluka. Samo će vrijeme pokazati koje će nove visine Google dosegnuti u sljedećih nekoliko godina, pod uvjetom da sve bude jednako dobro.