Google je u 23 godine od jednostavne web stranice postao sveprisutni internetski div

Znanje je moć, au ovom modernom digitalnom dobu jedna tvrtka oblikuje cjelokupno svjetsko znanje više od bilo koje druge — Google. S iznimkom kontinentalne Kine, gdje je Google zabranjen, tražilica tehnološkog diva NorCal koristi se u više od 87% stolnih računala i 94% mobilnih uređaja diljem svijeta, prema istraživačkoj tvrtki Statista.

Ne može se precijeniti stupanj do kojeg je Googleova potpuna dominacija u online pretraživanju preokrenula cijele industrije i način na koji one funkcioniraju. Za većinu web stranica velika većina prometa dolazi iz rezultata pretraživanja, a istraživanja su pokazala da prvih pet ili šest rezultata na Google pretraživanju ostvaruju više od 60% klikova. Drugim riječima, Googleovi rezultati pretraživanja mogu povećati ili umanjiti promet web-mjesta, a time i cijelih digitalnih tvrtki poput internetskih medija ili web-mjesta za e-trgovinu.

Zbog toga je oglašavanje na Googleu bilo tako unosno — tehnološki div zaradio je 150 milijardi dolara prihoda od oglašavanja u 2020., što je činilo 80% ukupnog prihoda tvrtke. Danas Google vrijedi trilijun dolara. Dovela je do njegove potpune dominacije koja utječe na to koja se web stranica prikazuje nadzor od strane zakonodavaca u domovini i inozemstvu.

I da razmislimo, Google je počeo kao skromna web stranica, pomalo generičkog izgleda, 4. rujna 1998. Google danas slavi svoj 23. rođendan, a ovom prilikom se osvrćemo na neke prekretnice i kako je tvrtka postala neizbježni, sveprisutni, sveprisutni Golijat kakav je danas.

Kolovoz 1996.: Larry Page i Sergey Brin pokreću Goo... uh... Masaža leđa

Internetski div kojeg danas poznajemo kao Google započela je kao diplomski rad na fakultetu do tada doktorirao na Stanfordu. student Larry Page, koji je želio istražiti matematička svojstva interneta, posebno kako funkcioniraju strukture povezivanja. Koristeći ideju da sveučilišni istraživački radovi često moraju navoditi citate, Page je osmislio sustav koji nagrađuje web stranice koje su često bile "citirane" tj. poveznice na njih.

Kolega student Stanforda Sergey Brin ubrzo se pridružio projektu i njih su dvojica razvili PageRank algoritam koji rangira web stranice ne samo prema broju poveznica koje ih navode, već i prema kvaliteti te poveznice. Njih dvojica tražilici, koja je u to vrijeme još radila samo na Stanfordovim poslužiteljima, dali su nesretno ime "BackRub".

Evo u čemu je stvar, BackRub nije bio prva internetska tražilica. Yahoo, koji su također osnovali studenti Stanforda, već je tada bio aktivan i dominantan. Ali ideja Pagea i Brina da se pomoću automatiziranog algoritma pretražuju cijeli internet i rangiraju stranice prema kvaliteti i količina povratnih veza bila je daleko učinkovitija od Yahooove metode, koja je koristila fizičko osoblje za ispisivanje indeksa web stranice. Naravno, tada nitko nije znao da je Googleova metoda daleko superiornija.

Rujan 1998.: Google postaje službeni

Page i Brin promijenili su ime BackRuba u Google (nakon matematičkog pojma "googol" što znači jedan, nakon čega slijedi 100 nula) negdje 1997., i službeno je registrirao Google.com 17. rujna 1997., ali tek 4. rujna sljedeće godine Google je postao službeni društvo. Dakle, 4. rujna je dan koji većina medija, uključujući XDA, koristi kao Googleov službeni rođendan.

Lipanj 2000.: Yahoo priznaje da je Googleovo rješenje za pretraživanje bolje

Iako je Yahoo još uvijek bio vrlo vrijedan i vodeći ispred Googlea u tržišnom udjelu tražilice u 2000. rukovoditelji Yahooa shvatili su da njihov pristup temeljen na indeksu ne može držati korak s brzorastućim ogromnim Internet. A 26. lipnja 2000. Yahoo najavio to bi bilo korištenje Googleove tražilice.

Ali Yahoo nije prihvaćao poraz. Samo je partnerstvo s Googleom smatrao privremenim dok je Yahoo radio na ponovnoj izgradnji vlastite tražilice.

Ljeto 2002.: Google odbija Yahooovu ponudu da izravno kupi tvrtku za 3 milijarde dolara

Prema Ožičeno, izvršni direktor Yahooa Terry Semel ponudio je 3 milijarde dolara da u potpunosti preuzme Google u ljeto 2002. godine. Google je odbio ponudu. U to je vrijeme Yahoo još uvijek bio "veća" kompanija, s godišnjim prihodom od 837 milijuna dolara te godine, u usporedbi s Googleovim 240 milijuna dolara.

1. travnja 2004.: Google lansira Gmail

Kada Google pokrenuo svoju uslugu e-pošte natjecati se s Microsoftovim Hotmailom i Yahooovom uslugom, mnogi su mislili da je to šala - ipak je najavljeno prvog travnja. Ali s tada neviđenim 1 GB besplatnog prostora za pohranu. U to su vrijeme besplatne usluge e-pošte nudile samo nekoliko megabajta prostora za pohranu. Zapravo, odgovor Yahooa na Gmailov 1GB bila je ponuda od 100 megabajta - znak da Yahoo jednostavno nije znao kako privući korisnike interneta na način na koji je Google to učinio.

29. travnja 2004.: Google izlazi na burzu

Travanj 2004. će se pokazati kao naporan mjesec za Google. Tvrtka podnio IPO (Initial Public Offering) 19. travnja, a do 29. travnja tvrtka je bila službeno javna, s procjenom od 27 milijardi dolara.

8. veljače 2005.: Google lansira Maps

Ako niste vjeran poklonik Apple ekosustava i ne živite u kontinentalnoj Kini, velika je vjerojatnost da su Google karte nezamjenjiv alat u vašem svakodnevnom životu. Usluga kartiranja počela je sa radom početkom 2005. godine kao usluga samo za stolna računala, ali jesu li Google Maps postale usluga koju morate koristiti tek danas dok pametni telefoni nisu postali sveprisutni. Prema Čuvar, Steve Jobs osobno je pozvao Google da zajedno rade kako bi osigurali pokretanje aplikacije s prvim iPhoneom.

Srpanj 2005.: Google preuzima Android -- "Najbolja ponuda ikada"

Do sredine 2005. Google je radio na svim cilindrima. Njegov tržišni udio tražilice prestigao je Yahoo tijekom prošle godine i postao tražilica broj jedan u SAD-u (u lipnju 2005., Googleov tržišni udio pretraživanja u SAD-u bio 36,7% Yahoou 30,4%); i tvrtka je počela raditi ono što rade tehnološki divovi -- kupovati obećavajuća start-up poduzeća i apsorbirati njihovu tehnologiju i inovacije.

U srpnju te godine Google je kupio startup za bežični softver pod nazivom Android, Inc. Brojka akvizicije nije objavljena, ali potpredsjednik Googleovog korporativnog razvoja, David Lawee, pozdravio bi je kao "najbolja ponuda ikad" u to vrijeme. Danas je Android daleko najveća mobilna platforma i glavni razlog zašto Googleova pretraga dominira u više od 90% mobilnih uređaja. Mnogi od nas u XDA ne bi imali puno posla da Android ne postoji pa, da, 'najbolja ponuda ikad' ne izgleda kao hiperbola.

9. listopada 2006.: Google preuzima YouTube

Da, još jedna akvizicija i još jedna usluga koja je, uz Googleovo vodstvo i resurse, sada postala doslovno sveprisutna usluga u cijelom svijetu (izvan kontinentalne Kine, gdje je zabranjena). Prema holivudskim trgovačkim novinama Raznolikost, YouTube je samo u drugom tromjesečju 2021. zaradio 7 milijardi dolara prihoda od oglasa za Google.

14. travnja 2007.: Google preuzima DoubleClick

Google je u to vrijeme već bio oglašivački div, ali nije koristio praćenje temeljeno na kolačićima sve do svog Akvizicija vrijedna 3,1 milijarde dolara DoubleClicka, tvrtke za internetsko oglašavanje specijalizirane za prikazne oglase. Google je kupio softver tvrtke i započeo praćenje na temelju kolačića za oglašavanje.

22. listopada 2008.: lansiran prvi Android telefon

HTC Dream (u SAD-u poznat kao T-Mobile G1) najavljen je u rujnu 2008., a u trgovinama se pojavio u listopadu 2008. Nije bio tako elegantan kao iPhone 3G koji je već bio vani u to vrijeme, ali je svijetu predstavio Android, mobilni OS otvorenog koda s dubokom integracijom Googleovih usluga.

10. kolovoza 2015.: Google se restrukturira, postaje Alphabet Inc.

Do sredine 2010-ih Google je postao toliko velika kompanija da su suosnivači Page i Brin odlučili restrukturirati tvrtku. Dvojac bi postao zadužen za veći entitet poznat kao Alphabet Inc., sa samim Googleom pod svojim kišobranom i na čelu sa Sundarom Pichaijem. Ovo restrukturiranje je možda promijenilo status quo interno u Googleu i na poslovnom planu, ali za potrošače se ništa nije promijenilo. Google Search bio je zadana tražilica po izboru, Google Maps, YouTube, itd. bili su gotovo obavezni servisi.

Kako bi proslavio restrukturiranje, Google je lansirao novi logo koji je izgledao vrlo slično starom.

20. listopada 2016.: Google se upušta u hardver s Pixelom

Iako se telefoni Google Pixel nikad nisu prodali dovoljno da bi se smatrali hitom ili čak mainstreamom, njegovo lansiranje jest još uvijek ključan trenutak u Googleovoj povijesti, budući da je označio prvi pravi napad softverskog moćnika na hardver. Naravno, Google se poigravao tom idejom i prije sa serijom Nexus, ali Pixel je navodno bio Googleova verzija iPhonea -- uređaj s hardverom i softverom koji je napravio Google. Naravno, to nije bilo točno s prvih nekoliko Pixela, jer je hardver proizveo tajvanski proizvođač telefona HTC.

Ipak, Pixel je vjerojatno bio pionir u doba računalne fotografije u pametnim telefonima, tako da zaslužuje mjesto na ovom popisu.

30. siječnja 2018.: Google preuzima HTC

Najavljeno u rujnu 2017., ali ne finalizirano do U prvom mjesecu 2018. Googleova kupnja HTC-a značila je kupnju cijelog HTC-ovog hardverskog inženjerskog tima, tako da je Google konačno mogao reći da proizvodi vlastiti hardver za pametne telefone.

18. prosinca 2020.: Googleova dominacija u pretraživanju izaziva bijes američke vlade

Već smo aludirali u uvodnom odlomku ovog članka koliko je velik Google danas postao. Mnogi od nas koji žive izvan kontinentalne Kine imali bi cijeli digitalni život (a možda čak i stvarne prihode) osakaćen ako bi Google naglo prestao nuditi bilo koju od svojih glavnih usluga poput pretraživanja, karata, YouTubea, Gmaila itd.

Treba li jedna tvrtka imati toliku moć? Regulatori diljem svijeta počinju govoriti "ne". Nakon što su Europska komisija i australska vlada pomno ispitale Google antimonopolske prakse u kasnim 2010-ima, republikanski zastupnici u SAD-u slijedili su njihov primjer prošlog prosinca podigavši ​​tri antimonopolske tužbe protiv Googlea. Optužbe tvrde da Google provodi taktiku protiv konkurencije kako bi spriječio suparničke tražilice da ih sustignu.

Stvar je u tome što je gotovo nemoguće dokazati da se Google ponaša neetično, jer je Googleova dominacija nad pretraživanjem rezultat jedinstvene prirode načina na koji internetska pretraživanja funkcioniraju. Kao što je objašnjeno u ovom izvrsnom New York Times značajka, tražilice se oslanjaju na algoritme, a algoritmi zahtijevaju podatke. Što više ljudi koristi Google pretraživanje, to više podataka Google prikuplja, njegovi algoritmi postaju pametniji i korisniji može poslužiti svojim korisnicima i steći veću popularnost.

Drugim riječima, Googleova dominacija u web pretraživanju je učinak grudve snijega: ljudi ga žele koristiti jer je bolji od ostalih tražilicama, a što je više ljudi koristi, to veća prednost postaje za Google kada je u pitanju tražilica izvođenje.

2. kolovoza 2021.: Google najavljuje vlastiti silikon za pametne telefone

Google zadirkivao/pregledao svoj nadolazeći Pixel 6 pametni telefon prošlog mjeseca, i iako telefon prilično dobro izgleda, velika vijest koja dolazi iz ove najave je činjenica da će raditi na Googleovom vlastitom SoC-u, Tensoru. Iako nije poznato je li Google proizveo sve dijelove SoC-a, potvrđeno je da ga je Google u najmanju ruku dizajnirao iz temelja.

Ovo je velika vijest, jer bi u teoriji Pixelu trebala dati sinergiju hardver-softver-SoC u kojoj trenutno uživaju samo Apple i donekle Samsung. Budući da se LG povlači s mobilnog tržišta, a kineski brendovi još uvijek uglavnom nisu prisutni, Pixel ima prostora za rast u SAD-u.

Google je već sada najmoćnija softverska tvrtka. Zamislite što se događa ako zakuca i hardver.

Što je sljedeće za Google?

Iako je moguće da bi Google na kraju mogao biti prisiljen od strane regulatora da dopusti konkurentima da sustignu, može li se to uopće realno dogoditi? Koja će potencijalna platforma zamijeniti YouTube u bliskoj budućnosti? Čak se i Apple, rijetka tvrtka s novcem i resursima koja može parirati Googleu, još uvijek bori da izgradi sustav kartiranja tako dobar kao Googleov unatoč gotovo desetljeću pokušaja.

Sa sigurnošću se može reći da Google vjerojatno neće nikamo ići u skorije vrijeme. A mi u XDA smo posebno uzbuđeni zbog nadolazećeg Pixela 6, budući da bi to konačno mogao biti Pixel telefon koji će biti popularan.

To ne znači da se sve što Google dotakne pretvara u zlato. Google je imao priličan udio zatajenja paljenja, kao što smo opisali u našem drugom članku kojim smo proslavili Googleove 23 godine postojanja. Uspon Googlea od jednostavne web-stranice do digitalnog diva bez kojeg ne možemo živjeti u nešto više od dva desetljeća nije ništa drugo nego izvanredan. A ako pogledate www.google.com bilo kojeg običnog dana i dalje ćete vidjeti naizgled jednostavnu i običnu web stranicu.